• guy
    Gelorevoice

Promuklost

99 % građana Hrvatske1oboli od promuklosti jedanput do dvaput godišnje. Jeste li i vi među njima?

Prema istraživanju u kojemu je sudjelovalo 2655 ispitanika čak 99 % građana Hrvatske svake godine pogodi promuklost ili gubitak glasa, a čak 37 % ispitanika promukne više od dvaput godišnje. Promuklost je česta u svim razdobljima života, čak i kod djece.

Promuklost je posljedica problema s glasnicama. Može nastati zbog promjena na glasnicama, kao što su polipi, otekline ili upala. Mogu ih uzrokovati infekcije gornjih dišnih puteva, alergije, udisanje onečišćenog zraka, refluks kiseline, rak na grlu, kronični kašalj te pušenje ili pijenje.

Promuklost može uzrokovati i prekomjerna uporaba ili zlouporaba glasa (vrištanje, pjevanje, konstantna uporaba glasa na radnome mjestu). Pjevači, glumci, prosvjetni djelatnici, operateri u pozivnim centrima, govornici, najavljivači i spikeri, prodajni predstavnici, učitelji i instruktori plesa ili aerobika zbog prirode svojeg posla često se susreću s promuklošću.

1 Ispitivanje Medis, 2018, 2.655 ispitanika

Promuklost
Bolno grlo

Bolno grlo

Bolno grlo prate promuklost, tegobe s gutanjem i nadražajni kašalj. Zbog otečenih glasnica disanje je otežano. Ako bolno grlo prate i osjećaj pečenja za vrijeme gutanja, iscjedak iz nosa i povećani limfni čvorovi, riječ je o upaljenom ždrijelu. Naime, grlo je dio dišnog sustava i u njemu se nalaze glasnice, a ždrijelo je dio probavne cijevi koja seže od krajnika, pokraj grla, do jednjaka.

Upaljeno ždrijelo nastaje kao posljedica mehaničkog, kemijskog i toplinskog nadražaja sluznice ždrijela i pojavljuje se prije svega kod prehlada i infekcija. S druge strane, za upalu grla karakterističan je lajući kašalj koji se karakteristično javlja noću te se nakon nekoliko dana pretvori u mokar, produktivni kašalj.

Upala grla ili ždrijela i s time povezani bolovi pojavljuju se u ljudi svih dobi u svako godišnje doba. Međutim, na bolove u grlu i ždrijelu najčešće se tuže djeca, pušači, osobe s alergijama i ljudi s oslabljenim imunosnim sustavom. Uzroci bolnoga grla mogu biti virusne ili bakterijske infekcije te okolišni čimbenici, kao što su različite alergije, suh zrak, pušenje i prekomjerna uporaba glasa.

Suha sluznica i nadražujući kašalj

Suhi kašalj proizvodi malo ili ništa sluzi, a naziva se i neproduktivni kašalj. Tijelo kašljanjem pokušava (neuspješno) otkloniti uzrok nadražaja u dišnom sustavu. Izraz suhi kašalj zato je usko povezan s izrazom nadražajni kašalj i često znače isto.

Suhi kašalj najčešće je posljedica virusne infekcije ili okolišnih čimbenika (npr. dima cigareta, suhog zraka) koji nadražuju grlo i ždrijelo. Drugi uzroci suhog kašlja mogu biti i nuspojave određenih lijekova, psihološko stanje i stres.

Koji su simptomi suhog kašlja? Karakteristični su nadražaji u dišnim putevima i iznenadna pojava kašlja kod kojeg nema sluzi. Suhi kašalj često ometa i spavanje, što je iznimno neugodno i uzrokuje dodatne probleme povezane s umorom.

Kod novonastalog kašlja preporučuje se samoliječenje pripravcima koji smiruju nadražajni kašalj. Izvrstan su odabir pastile koje sporim oslobađanjem dugo vlaže sluznicu vašega grla i ublažavaju, odnosno otklanjaju nadražaj. Ako kašalj traje više od osam tjedana, posjetite liječnika.

Suhi kašalj

Poboljšanje simptoma već nakon jednog dana

Učinkovitost pastila s hijaluronskom kiselinom dokazana je u opservacijskom multicentričnom prospektivnom ispitivanju u ljekarnama gdje su tri dana zaredom pratili 278 bolesnika koji su pomoću upitnika ocjenjivali jačinu simptoma koje osjećaju. Rezultati su pokazali poboljšanje karakterističnih simptoma do 60 % u bolesnika s bolestima gornjih dišnih puteva (kašalj, bolovi u grlu, nadraženo grlo, peckanje u grlu, suho grlo i tegobe s gutanjem).2

Ocjena intenzit simptoma 0–10

Suho grlo

  • 1. dan: 5,4
  • 2. dan: 3,8 (-30 %)
  • 3. dan: 2,6 (-52 %)

Bolno grlo

  • 1. dan: 3,6
  • 2. dan: 2,7 (-25 %)
  • 3. dan: 1,8 (-50 %)

Suhi kašalj

  • 1. dan: 3,3
  • 2. dan: 2,4 (-27 %)
  • 3. dan: 1,4 (-58 %)

2 HNO Heft 12, prosinac 2009., autorica dr. Beate Grübler